Upoznajte spasitelje koraljnih grebena iz organizacije Nature Seychelles

Uvijek je zanimljivo saznati što je pojedince privuklo njihovu radnom mjestu, ali kad je riječ o timu u centru ARC (eng. Assisted Recovery of Corals) udruge Nature Seychelles, to je osobito zanimljivo. Prije svega, zato što dolaze iz iznimno različitih okruženja, no unatoč tome savršeno surađuju. No, oni ujedno pričaju priču o predanoj zajednici koja je vlastite živote posvetila moru, a koja danas čini jezgru jednog od globalno najvažnijih projekata očuvanja okoliša.

Kliknite u nastavku kako biste upoznali tim:
• Priya Didon, stručna suradnica za koraljnu akvakulturu
• Viktoria Sturm, stručna terenska suradnica za znanstveno-tehničke poslove
• dr. Luca Saponari, viši stručni terenski suradnik za znanstveno-tehničke poslove

Priya Didon, stručna suradnica za koraljnu akvakulturu

„Otočani diljem svijeta zaista osjećaju što znači kada koraljni greben propada”, objašnjava Priya. Za nju, rođenu i odraslu na Sejšelima, gubitak koraljnih grebena duboko je osoban. „Taj je utjecaj na nas stvaran. Smatram da nas sve duboko pogađa gubitak dijelova naših otoka, posebice stanovnike malih otočnih država u razvoju. Želimo zaštititi naše grebene jer velik broj ljudi ovdje ovisi o njima, izravno ili neizravno.”

Priya je odrasla na Mahéu, najvećem otoku Sejšela, na kojem živi većina stanovništva. Zato od cijelog tima vjerojatno upravo ona u sebi nosi najdublje proživljeno razumijevanje toga koliko je njihov rad presudan za svakog otočanina. „Oni nas hrane, zapošljavaju i daju nam stabilnost”, kaže ona. Grebeni također štite obalu, podupiru ribarstvo i turizam, koji je okosnica gospodarstva. Kako Priya kaže: „Sejšeli ne bi bili Sejšeli bez grebena.” 

Budući da potječe iz obitelji prosvjetnih radnika s dubokim zanimanjem za okoliš, znatiželja prema živom svijetu kod nje se aktivno poticala te je oduvijek bila tema bliska ne samo njezinu srcu, već i svakodnevnom životu. Pratila je djeda u njegovim odlascima na grebene i pličine, bez straha ulazeći u topli Indijski ocean i pritom sama učeći plivati. 

Vođena željom za mjestima u kojima priroda nadilazi ljudsku prisutnost, upis studija znanosti o okolišu na Sveučilištu Sejšeli bio je sasvim prirodan korak. To joj je omogućilo da istraži svoj dom iz perspektive zaštitnice prirode i znanstvenice. Stažiranja i terenski rad na unutarnjim i vanjskim otocima donijeli su joj dragocjeno praktično iskustvo u suradnji s organizacijama poput zaklade Save Our Seas i udruge Island Conservation Society. „Provela sam osam mjeseci kao stručna suradnica za zaštitu prirode na udaljenom atolu Farquhar”, objašnjava.

Nakon završetka studija Priya je izabrana za sudjelovanje u istraživačkoj ekspediciji na brodu Ocean Explorer te je dobila priliku posjetiti još više otoka iz sejšelskog arhipelaga koji ih broji čak 115. Bila je to uzbudljiva ekspedicija „tijekom koje sam prvi put letjela helikopterom“, smiješi se. „A spustila sam se i na 400 metara ispod površine mora u podmornici!” To je iskustvo ujedno dodatno produbilo njezino razumijevanje morskog okoliša njezine domovine te joj pružilo stvaran osjećaj prostranstva i ranjivosti oceana koji ju je svakodnevno okruživao.

Međutim, pridruživanje timu projekta ARC udruge Nature Seychelles za nju je predstavljalo profesionalnu prekretnicu jer se većina njezina prethodnog iskustva odnosila na rad na kopnu. „Kada se otvorilo ovo radno mjesto, željela sam ispitati vlastite granice. Bila je to odlična prilika da bolje razumijem morski aspekt očuvanja”, objašnjava. „Stvarno nisam znala mnogo o akvakulturi općenito, pa su me usmjeravali moji novi kolege. Naučila sam jako puno, a još uvijek učim – posebno otkako je uspostavljen laboratorij za mriještenje koralja. Svi mi stalno učimo, doslovno svaki dan.”

Kao stručna suradnica za koraljnu akvakulturu, Priya je zadužena za to da „koralji budu sretni i zdravi“, što znači da mnogo svog vremena provodi u ARC-u i brine se da uvjeti budu savršeni kako bi koralji uspijevali. „Ima tu puno čišćenja, održavanja i brige o koraljima”, kaže ona, „ali najviše volim uzgajati bebe i paziti na njih. Bavimo se i nespolnim i spolnim razmnožavanjem, a upravo je to najzanimljiviji dio posla. Mnogo smo naučili od dr. Jamieja Craggsa i Kate Craggs.”

Kao ponosna Sejšelka, ovaj projekt proživljava vrlo osobno i duboko. Priya sudjeluje u stvaranju povijesti. „Vidjeti koralje kako se zapravo mrijeste i biti među prvih nekoliko Sejšelaca koji su to doživjeli uživo, vlastitim očima? To je nešto nevjerojatno posebno”, kaže. „U studenom smo imali tri mriještenja”, prisjeća se, „i svaki je put uzbuđenje bilo jednako veliko.”

Za Priyu je njezin posao puno više od karijere, to je odgovornost. Njezin sejšelski identitet i snažna povezanost s otocima usmjerili su je prema životnom pozivu u kojem ne štiti samo koraljne grebene, nego pomaže osigurati i budućnost samih Sejšela.

Viktoria Sturm, stručna terenska suradnica za znanstveno-tehničke poslove

Moglo bi se reći da je Vickyina karijera u udruzi Nature Seychelles bila određena od rođenja. „Moji su roditelji bili na medenom mjesecu na Sejšelima”, smješka se ona. „Zato je moja mama rekla da će svoju bebu nazvati Victoria jer se tako zove glavni grad.” Tako da je, bez sumnje, malo koga iznenadilo kada je Vicky počela pokazivati zanimanje za more. Njezina neutaživa želja za gledanjem dokumentaraca o morskim psima, kitovima i drugim morskim životinjama dovela je do toga da je sate provodila uronjena u podvodne svjetove te prizore koraljnih grebena, morskog života i znanosti koja stoji iza oceanskih ekosustava.

Ono što je počelo kao dječji interes, pretvorilo se u tinejdžersku ambiciju zahvaljujući srednjoškolskoj razmjeni u Kostariki. Tamo je, tijekom školskih praznika, volontirala na projektu za zaštitu morskih kornjača. „To sam jednostavno apsolutno obožavala. I ponovno sam se vratila tamo raditi kad sam napunila osamnaest.” Nakon toga upisala je studij geografije na Sveučilištu u Mainzu u Njemačkoj, a zatim i diplomski studij tropske morske ekologije na Sveučilištu u Bremenu. Upravo se ondje prvi put susrela sa znanošću o koraljnim grebenima. „Imali smo predavanja o koraljnim grebenima i bila sam fascinirana. To me jednostavno potaknulo da poželim raditi s njima. Tako sam, dok sam istraživala gdje bih mogla upisati magisterij, otkrila Nature Seychelles.”

Njezin je diplomski rad bio u cijelosti posvećen koraljima. Uz pomoć automatiziranog sustava za analizu stresa uzrokovanog izbjeljivanjem koralja (engl. Coral Bleaching Automated Stress System, CBASS) ispitala je otpornost četiriju vrsta koralja na toplinu kroz različite faze procesa obnove. Bilo je to prvi put da se taj sustav upotrebljava na Sejšelima, a čak i nakon što je završila svoj diplomski rad i dobila ponudu za stalni posao, nastavila je raditi s CBASS-om. U međuvremenu je za rad na njemu obučila dvoje gostujućih studenata na diplomskom studiju te su zajedno proveli nekoliko novih eksperimenata.

Vicky danas većinu svog vremena provodi pod vodom, zbog čega je morala u vrlo kratkom roku usvojiti nove vještine. „Kao volonterka, imala sam iza sebe samo oko trideset zarona i nisam imala vlastitu opremu, samo staru masku, pa je proces učenja bio vrlo zahtjevan”, prisjeća se. „Dosad sam obavila stotine zarona i naučila obavljati svakodnevne zadatke pod vodom.” Naravno, nije riječ o ronjenju kakvo se viđa na godišnjem odmoru. Ono uključuje praktičan rad pod vodom, poput prikupljanja i fragmentiranja koralja, održavanja i izgradnje podvodnih rasadnika te presađivanja koralja na greben uz pomoć cementa. „Moramo obavljati zadatke poput rada s čekićem ili nošenja teških košara, a istovremeno se boriti sa snažnim strujama i velikim valovima”, objašnjava.

To je sada samo dio njezine svakodnevne rutine. „Ujutro pripremamo svu ronilačku opremu i razgovaramo o tome što ćemo raditi pod vodom. Kamionom prevozimo opremu i materijale kako bismo ih utovarili na brod, a zatim krećemo prema lokaciji projekta.” Trenutno je to posebni rezervat na otoku Cousin, gdje se obnavljaju oštećeni grebeni. Ona sakuplja koralje koji su se prirodno odlomili sa zdravih grebena te ih ponovno pričvršćuje na područja pogođena stresorima.

„Svako jutro napravimo dva ili tri zarona. Potom se vraćamo, ispiremo svu opremu, tuširamo se, jedemo i krećemo s radom na kopnu.” To je ona manje glamurozna, ali jednako važna strana ovog posla. Njezine svakodnevne obveze uključuju pisanje prijava za projekte i analizu podataka. U međuvremenu, u kopnenom rasadniku popravlja cijevi i pumpe, održava objekt te mikrofragmentira koralje.

Riječ je o ulozi koja donosi stvarna fizička i psihička opterećenja, na što se potrebno neko vrijeme navikavati. „Obnova grebena podrazumijeva da ste malo ronilac, malo majstorica za sve, a malo uredski radnik – sve spojeno u jedno”, smiješi se. „Ali to je ujedno i ono što volim kod ovog posla – ima svega pomalo, pa nikada nije dosadno. Posebno je lijep osjećaj kada odemo obići područja koja smo zasadili prije jednu ili dvije godine pa vidimo kako koralji rastu i napreduju, znajući točno koje sam od njih osobno zasadila. Taj je osjećaj jednostavno neprocjenjiv.”

To je neusporedivo s razdobljem kada je volontirala i tek učila osnove uzgoja koralja, upoznajući pritom potpuno novi svijet pumpi, filtara, akvakulture i stručnog nazivlja. „Sve mi je tako novo i naučila sam toliko toga. A sada se sve ponavlja iznova s dolaskom novog laboratorija za mriještenje koralja”, kaže ona. I premda bi doktorat jednog dana mogao doći u obzir, ona je trenutačno potpuno posvećena poslu koji smatra i uzbudljivim i smislenim. „Svaku večer kad legnem spavati, znam da sam napravila nešto korisno.”

dr. Luca Saponari, viši stručni terenski suradnik za znanstveno-tehničke poslove

Raditi na Sejšelima zvuči kao ostvarenje sna i, u mnogočemu, to doista jest. Za Lucu taj san znači provoditi dane ondje gdje se susreću znanost i more – obnavljajući koraljne grebene i proučavajući ekosustave. Kao voditelj ronjenja s više od 2000 zarona iza sebe, Luca se pod vodom osjeća ugodno kao i većina ljudi na kopnu, a more je dio njegova života još od djetinjstva, kada ga je otac prvi put upoznao s oceanom. Osim što ga je poučavao rukovanju opremom i praćenju vremenskih uvjeta, otac mu je prenio i svoju ljubav prema podvodnoj fotografiji. Luca je ubrzo shvatio da ne snima samo kadrove, nego bilježi čitave podvodne priče koje se odvijaju pred njegovim očima.  

Međutim, ta se strast nije rodila preko noći te je Luci trebalo malo vremena da u potpunosti podijeli očevu cjeloživotnu ljubav prema moru. „Isprva je to bilo samo nešto što smo radili zajedno”, priznaje. „Onda se jednog dana u mojoj glavi dogodio klik i to je postala prilika da ocean i ronjenje pretvorim u svoju budućnost”, kaže on. Tada je počeo ozbiljno trenirati, stjecati certifikate i postupno oblikovati svoju karijeru oko ljubavi prema moru. „Morao sam žrtvovati vrijeme s obitelji i prijateljima”, kaže. „Ali svi su jako sretni zbog mene. Moj posao me odvodi daleko od doma, ali također upoznajem nevjerojatne ljude i stvaram uspomene.”

Danas ima diplomu iz biologije mora te doktorat iz biologije i biotehnologije, a oboje je stekao na sveučilištima u rodnoj Italiji. Doktorsko istraživanje proveo je u laboratoriju jednog odmarališta na Maldivima, gdje je oko šest godina radio kao morski biolog i istraživač. Ondje se bavio terenskim istraživanjima, praćenjem stanja koraljnih grebena i praktičnim poslovima njihove zaštite, sve dok pandemija nije privremeno zaustavila rad. „Morali su zatvoriti i zaustavljeno je financiranje istraživanja”, objašnjava. „Vratio sam se kući i morao sam početi tražiti novi posao. Tada sam doznao da udruga Nature Seychelles traži osobu koja bi vodila projekt obnove koralja. Prijavio sam se i pridružio timu u ožujku 2021.”

Svoje vrijeme provodi kako iznad tako i ispod površine vode, pri čemu se njegova pedantna narav savršeno uklapa u ulogu koja spaja znanost, vođenje i rad na terenu dok upravlja projektom Reef Rescuers. Pod morem su preciznost i dobro planiranje od presudne važnosti, a svakodnevno ronjenje može biti opasno. „Radimo pod vodom, često obavljajući fizički zahtjevne zadatke. To je drugačija vrsta ronjenja u usporedbi s rekreativnim ili zabavnim ronjenjem, ali volim imati preciznu svrhu”, kaže. Tijekom zarona pažljivo biraju, postavljaju i prate fragmente koralja te bilježe i mjere njihov rast i stopu preživljavanja.

Za Lucu je taj posao spoj znanosti i vještine, no i njegov rad na kopnu zahtijeva tehničko znanje i strateško razmišljanje. Brine se da aktivnosti izvan mora podupiru šire ciljeve očuvanja prirode – bilo da je riječ o upravljanju ARC-om, koordinaciji istraživačkih programa ili vođenju svojeg tima.

Iako priznaje da je riječ o velikom mentalnom i fizičkom naporu, jasno je da Luca ima podršku tima s kojim je uistinu na istoj valnoj duljini. „Postoji jedan lijep primjer koji rado navodim”, kaže on. „Koralj se može doimati kao jedinstven organizam, no to je zapravo zajednica, čitava mreža. Polipi, alge, ribe, bakterije – sve je povezano i djeluje u savršenom skladu.” To je napredan način sagledavanja šire slike. Gdje znanstvenici, ronioci, volonteri i fotografi, svatko na svoj način, sudjeluju u nečemu daleko većem od njih samih.

Pratite napredak naše suradnje s udrugom Nature Seychelles i organizacijom Coral Spawning International ovdje.