Polipi, razmnožavanje i ljudi: neobičan, a opet tako blizak svijet razmnožavanja koralja

5 min
Krupni plan razgranatog koralja dok ispušta ružičasti mrijest u vodu.

Bilo bi pošteno reći da je koralj neshvaćena životinja. Da, životinja. Iako živi koralji nalikuju biljkama, a mrtvi koralji svojevrsnoj kredastoj stijeni, istina je puno složenija. Ono što je, međutim, doista nevjerojatno jest to koliko toga imamo zajedničkog s njima. Pa, krenimo od početka. Kako je moguće da je koralj životinja?

Pa, ako pažljivo pogledate, vidjet ćete da se svaki koralj sastoji od tisuća sitnih organizama mekog tijela koji se nazivaju polipi. Ti simpatični mali organizmi srodni su meduzama i moruzgvama te žive zajedno u kolonijama. Izlučuju kalcijev karbonat, poput milijuna sićušnih arhitekata, i tako stvaraju kamenu strukturu na kojoj žive. „To je trodimenzionalna struktura koja omogućuje da se sav život odvija na grebenu”, objašnjava dr. Jamie Craggs iz organizacije Coral Spawning International. „Baš kao zgrade u gradu.”

A u tom gradu žive i sitne alge zvane zooksantele, koje provode fotosintezu (koriste sunčevu svjetlost, vodu i ugljikov dioksid kako bi proizvele hranu za sebe i stvorile kisik). One koraljima osiguravaju i hranu i njihove prekrasne, živopisne boje koje ih čine tako privlačnima. Riječ je o simbiotskom odnosu – koralji brinu o algama, a alge brinu o koraljima.

Dakle, oni obitavaju u zajednicama, stvaraju okruženje u kojem imaju obilje hrane te zahtijevaju čiste, tople i zdrave uvjete kako bi napredovali. Sve to zvuči prilično poznato, zar ne? No postoji još jedna, puno važnija, poveznica između nas i koralja: razmnožavanje. No zar je to doista usporedivo s nama? Pa, je i nije.

Krupni plan jednog svežnja koraljnog mrijesta u trenutku izlaska iz polipa.

Kako koralji stvaraju novi život

Oduvijek je postojalo nešto pomalo mistično u načinu na koji se koralji razmnožavaju. Uvjeti moraju biti baš pravi da bi koralji bili „raspoloženi” – temperatura mora, trenutak zalaska sunca, puni mjesec... sve je to vrlo složeno. Ali kada se planeti poklope, događa se nešto iznimno, što dr. Craggs naziva „živom lava lampom”. Kolonije koralja ispuštaju pravu eksploziju jajašaca i spermija u vodu, koji potom plutaju nošeni strujama kako bi se spojili. Nakon oplodnje nastaju ličinke koje morske struje nose sve dok se naposljetku ne pričvrste za stijenu ili drugu koraljnu strukturu. Tada počinju rasti i razvijaju se u koralje kakve poznajemo.

Važno je naglasiti da se to događa samo jednom ili dvaput godišnje, a koraljima su potrebni mjeseci da sazriju. Stoga, kada temperature mora porastu, a koralji se nađu pod stresom i počnu odbacivati svoje sićušne alge, to je znak za uzbunu. Koralji pobijele, što je pojava poznata kao „izbjeljivanje koralja”. Iako se ponekad mogu oporaviti, dugotrajni ili učestali događaji izbjeljivanja znatno ih oslabljuju i prirodni oporavak čine gotovo nemogućim. Upravo su zato znanstvenici koji proučavaju more razvili alternativne metode za potporu razmnožavanju i obnovi koralja.

Tisuće sitnih, blijedoružičastih okruglih svežnjeva koraljnog mrijesta plutaju prema gore na crnoj pozadini.

Kako koralji stvaraju novi život

Oduvijek je postojalo nešto pomalo mistično u načinu na koji se koralji razmnožavaju. Uvjeti moraju biti baš pravi da bi koralji bili „raspoloženi” – temperatura mora, trenutak zalaska sunca, puni mjesec... sve je to vrlo složeno. Ali kada se planeti poklope, događa se nešto iznimno, što dr. Craggs naziva „živom lava lampom”. Kolonije koralja ispuštaju pravu eksploziju jajašaca i spermija u vodu, koji potom plutaju nošeni strujama kako bi se spojili. Nakon oplodnje nastaju ličinke koje morske struje nose sve dok se naposljetku ne pričvrste za stijenu ili drugu koraljnu strukturu. Tada počinju rasti i razvijaju se u koralje kakve poznajemo.

Važno je naglasiti da se to događa samo jednom ili dvaput godišnje, a koraljima su potrebni mjeseci da sazriju. Stoga, kada temperature mora porastu, a koralji se nađu pod stresom i počnu odbacivati svoje sićušne alge, to je znak za uzbunu. Koralji pobijele, što je pojava poznata kao „izbjeljivanje koralja”. Iako se ponekad mogu oporaviti, dugotrajni ili učestali događaji izbjeljivanja znatno ih oslabljuju i prirodni oporavak čine gotovo nemogućim. Upravo su zato znanstvenici koji proučavaju more razvili alternativne metode za potporu razmnožavanju i obnovi koralja.

Fluorescentno zeleni koralj blista u tamnoj vodi.

Oživljavanje čarolije oceana

Dobro, priznajemo, ovaj treći način nije „čarolija” – to je znanost. A to se može dogoditi na dva načina – prvi je da se jajašca i spermiji hvataju u mreže postavljene iznad koraljnih grebena, nakon čega ih ronioci prikupljaju i odnose natrag u laboratorij radi uzgoja. To je dugotrajan proces koji zahtijeva mnogo stručnog znanja, novca i, iznad svega, strpljenja jer morate čekati da se prirodno mriještenje dogodi nekoliko puta godišnje. Za razvoj drugog načina zaslužan je sam dr. Craggs.

Tijekom svoje karijere i doktorskog istraživanja dr. Craggs kombinirao je svoje stručno znanje i ciljano razvijene tehnologije kako bi u laboratoriju stvorio idealne uvjete za mriještenje koralja. Zahvaljujući tome, koralje je moguće „navesti” da se mrijeste više puta u kontroliranim uvjetima, a spermiji i jajne stanice prikupljaju se odmah, pa je rizik od njihovog gubitka ili oštećenja vrlo malen.

Zatim slijedi svojevrsni postupak umjetne oplodnje koralja. Već nakon nekoliko dana razvijaju se nove ličinke, svojevrsne „bebe iz epruvete” među koraljima, koje se potom vraćaju u akvarij, gdje rastu prije nego što budu prenesene na koraljni greben. Uzgojem koralja na ovaj način dr. Craggs može odrediti i križati najotpornije jedinke te stvoriti potpuno nove kombinacije koje bi mogle preživjeti sve osim najekstremnijih i najrazornijih uvjeta.

Proziran, mjehurićast koralj pričvršćen za komad šarenog grebenskog kamena.

Dakle, ljudi i koralji imaju više zajedničkog nego što bismo mogli pomisliti – i njima je, baš kao i nama ponekad, potrebna dodatna pomoć u razmnožavanju. No naša je povezanost s koraljima daleko dublja od samih iznenađujućih sličnosti. Jer kada koralji opstaju i oceani napreduju, život je bolji za sve. Ne samo za milijune ljudi koji ovise o ekosustavima koraljnih grebena zbog hrane, prihoda i zaštite obale, nego za svakoga od nas.

„Sa svakim drugim udahom, dobivamo kisik iz oceana”, naglašava dr. Craggs. „Generira se u oceanskim sustavima i ima izravan utjecaj na ljudsko zdravlje, kao i na zdravlje samog oceana. Zdravi oceani preduvjet su za zdravlje ljudi.”

Saznajte više o našem partnerstvu s organizacijom Coral Spawning International i udrugom Nature Seychelles.

Slični članci